Datum: 18 Novembra 2017
opcinska-sluzba-finansije nacelnik-baner predsjedavajuci-ov

Pretplatite se na novosti

Kako biste se pretplatili na naše novosti upišite Vašu email adresu u predviđeno polje.

Poslovnik o radu

Na osnovu člana 13. stav 2. alineja 17. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 49/06), člana 17.st.1.t.29. i člana 22. Statuta općine Doboj Istok („Službene novine općine Doboj Istok“ broj: 05/08), Općinsko vijeće na 11. redovnoj sjednici održanoj dana 29.10.2009.godine, donosi

 

P O S L O V N I K  O RADU

OPĆINSKOG VIJEĆA DOBOJ ISTOK

I – OPĆE ODREDBE

Član 1.

 Poslovnikom o radu  Općinskog vijeća Doboj Istok (u daljem tekstu: Poslovnik Općinskog vijeća) utvrdjuju se:

–           ostvarivanje prava i dužnosti vijećnika,

–           radna tijela  Općinskog vijeća,

–           program rada  Općinskog vijeća,

–           odnosi  Općinskog vijeća  i Općinskog načelnika,

–           akti  Općinskog vijeća,

–           izbori i imenovanja,

–           poslovni red sjednice,

–           obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe  Općinskog vijeća,

–           druga pitanja iz nadležnosti  Općinskog vijeća.

 

II – OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI  VIJEĆNIKA

Član 2.

 Vijećnik  stiče pravo i dužnost vijećnika dodjelom mandata od strane Centralne izborne komisije BiH i potpisivanjem izjave o prihvatanju mandata.

Član 3.

            Vijećnici preuzimaju dužnost davanjem svečane izjave koja glasi:

“SVEČANO IZJAVLJUJEM DA ĆU POVJERENU DUŽNOST OBAVLJATI SAVJESNO I ODGOVORNO, PRIDRŽAVATI SE USTAVA I ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, TUZLANSKOG KANTONA, TE STATUTA OPĆINE DOBOJ ISTOK, ZALAGATI SE ZA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE, ZA RAVNOPRAVNOST   GRAĐANA I DA ĆU U SVIM  PRILIKAMA ŠTITITI INTERESE I BORITI SE ZA IZGRADNJU I NAPREDAK OPĆINE DOBOJ ISTOK”.

        Nakon davanja svečane izjave, svaki vijećnik potpisuje tekst izjave i predaje ga predsjedavajućem Općinskog vijeća, čime stiče prava i dužnosti vijećnika.

Član 4.

           Svečanu izjavu dužni su pred  Općinskim vijećem  dati i potpisati isti vijećnici sa naknadno dodijeljenim mandatima.

Član 5.

Vijećnik  ima pravo da podnese ostavku.

Ostavka se podnosi pismeno predsjedavajućem Općinskog vijeća.

O ostavci vijećnika predsjedavajući Općinskog vijeća  obavještava  Općinsko vijeće.

 

Član 6.

     Vijećniku  prestaje mandat u slučajevima utvrđenim Zakonom.

 

Član 7.

Vijećnik koji bude izabran, imenovan ili preuzme funkciju odnosno poslove čije je vršenje nespojivo sa funkcijom vijećnika, dužan je o toj činjenici obavijestiti predsjedavajućeg  Općinskog vijeća.

Predsjedavajući Općinskog vijeća  obavještava Općinsko vijeće  o nastupanju okolnosti iz prethodnog stava, koje donosi akt o prestanku mandata vijećniku.

Akt Općinskog vijeća dostavlja se Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Član 8.

 

Vijećnik ima pravo i dužnost prisustvovati i sudjelovati u radu Općinskog vijeća  i radnih tijela čiji je član.

U slučaju spriječenosti da prisustvuje sjednici, vijećnik je dužan unaprijed obavijestiti predsjedavajućeg  Općinskog vijeća, odnosno radno tijelo čiji je član.

Vijećnik je dužan izvršavati zadatke koje mu u okviru svog djelokruga povjeri  Općinsko vijeće  ili radno tijelo čiji je član.

Član 9.

 

Vijećnik ima pravo učešća i u radu radnih tijela čiji nije član, ali bez prava odlučivanja.

 

Član 10.

      Vijećnik  ima pravo:

–           sudjelovati u pripremi programa rada Općinskog vijeća,

–           podnositi prijedloge za donošenje odluka i drugih akata iz nadležnosti Općinskog vijeća,

–           na samoj sjednici predlagati izmjene i dopune dnevnog reda,

–           postavljati vijećnička pitanja,

–           predlagati raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Općinskog načelnika i općinske uprave,

–           pokretati i druga pitanja iz nadležnosti Općinskog vijeća.

 

Član 11.

Vijećnik ima pravo uvida u informativni i dokumentacioni materijal koji se izrađuje ili prikuplja u svim institucijama općine Doboj Istok, a koji se odnosi na pitanja o kojima se raspravlja u Općinskom vijeću.

Sekretar Općinskog vijeća je obavezan da pruži stručnu pomoć vijećnicima u obavljanju njihovih dužnosti.

 

Član 12.

Vijećnici su dužni čuvati tajnost podataka i informacija povjerljive prirode i za to su odgovorni Općinskom vijeću.

Član 13.

 

Vijećnik ima pravo na naknadu za vršenje dužnosti vijećnika, kao i pravo na troškove koji nastanu u vršenju dužnosti vijećnika.

Pravo na naknadu će se urediti posebnom odlukom Općinskog vijeća.

 

Član 14.

 

     Vijećnicima izdaje se  vijećnička  legitimacija i glasački karton sa brojem.

Legitimacija ukazuje na prava vijećnika Općinskog vijeća.

U vijećničkog legitimaciji navodi se: ime i prezime vijećnika, JMB vijećnika, potpis predsjedavajućeg Općinskog vijeća  i pečat Općinskog vijeća.

Sadržaj, oblik i način vodjenja evidencije vijećničkih  legitimacija i glasačkih  kartona sa brojem uredjuje se posebnim pravilnikom koji donosi Općinsko vijeće.

Sekretar vijeća se stara o izdavanju  i evidenciji izdatih vijećničkih legitimacija i glasačkih kartona  sa brojem.

III – KLUBOVI VIJEĆNIKA

Član 15.

U Općinskom vijeću se obrazuju klubovi vijećnika političkih stranaka zastupljenih u  Općinskom vijeću  (u daljem tekstu: klubovi vijećnika), kao oblik rada vijećnika, posebno u fazi pripremanja i utvrđivanja prijedloga dnevnih redova sjednica  Općinskog vijeća, te drugim pitanjima od značaja za ostvarivanje uloge  Općinskog vijeća.

Klub vijećnika se može formirati sa najmanje dva vijećnika.

Vijećnici dvije ili više političkih stranaka koji u  Općinskom vijeću  imaju najmanje jednog izabranog vijećnika, kao i vijećnici nezavisni kandidati, mogu formirati zajednički klub ili pristupiti nekom od klubova.

 

Član 16.

Klubovi vijećnika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika kluba koji koordiniraju rad s drugim klubovima vijećnika.

Klub vijećnika se konstituiše tako što se predsjedavajućem Općinskog vijeća podnosi spisak članova kluba koji je potpisao svaki član kluba, sa naznakom zvaničnog naziva kluba, predsjedavajućeg tog kluba i zamjenika predsjedavajućeg.

 

Član 17.

Zadaci, organizacija, način rada, prava i dužnosti članova Kluba vijećnika, uređuju se aktom koji donosi Klub (pravila, poslovnik i sl).

 

IV – ORGANIZACIJA I NAČIN RADA OPĆINSKOG VIJEĆA

 

  1. 1.    Konstituisanje Općinskog vijeća

 

Član 18.

     Općinsko vijeće se konstituiše na prvoj sjednici novog saziva Općinskog vijeća.

Prvu sjednicu Općinskog vijeća saziva predsjedavajući  Općinskog vijeća  prethodnog saziva, a radom sjednice do izbora predsjedavajućeg rukovodi najstariji vijećnik novog saziva.

Član 19.

Općinsko vijeće se konstituiše izborom predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg.

Predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg  Općinskog vijeća  biraju se iz reda vijećnika.

Prije pristupanja postupku izbora predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg  Općinskog vijeća, Općinsko vijeće  na prijedlog klubova vijećnika imenuje Komisiju za izbor i imenovanja predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Općinskog vijeća.

 

Član 20.

Izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Općinskog vijeća  vrši se tajnim glasanjem u skladu sa odredbama ovog poslovnika.

Predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća  izabrani su ukoliko dobiju većinu glasova ukupno izabranih vijećnika u  Općinskom vijeću.

Ako je predloženo više kandidata, a ni jedan od predloženih kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova, glasanje se ponavlja za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Ukoliko u ponovljenom postupku glasanja ni jedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu glasova, ponavlja se cijeli izborni postupak sa novim kandidatima.

 

Član 21.

 

Postupak izbora se provodi u skladu sa odredbama ovog poslovnika.

     2. Predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća

      

Član 22.

Predsjedavajući Općinskog vijeća ima sljedeća  prava i dužnosti:

–           predstavlja  Općinsko vijeće,

–           učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicama  Općinskog vijeća,

–           pokreće inicijative za razmatranje pitanja iz djelokruga Općinskog vijeća,

–           stara se o realizaciji Programa rada Općinskog vijeća,

–           stara se o primjeni Poslovnika Općinskog vijeća,

–           ostvaruje saradnju Općinskog vijeća  sa načelnikom Općine i drugim općinskim organima i institucijama,

–           potpisuje akta koja donosi Općinsko vijeće,

–           prati realizaciju akata Općinskog vijeća,

–           vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom, Poslovnikom i drugim aktima koje donese Općinsko vijeće.

 

Član 23.

Zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća  zamjenjuje predsjedavajućeg Općinskog vijeća  kada je on spriječen u obavljanju svojih poslova.

U slučaju spriječenosti zamjenika predsjedavajućeg Općinskog vijeća, predsjedavajućeg Općinskog vijeća zamjenjuje vijećnik koga odredi Općinsko vijeće a najstariji vijećnik će otvoriti sjednicu i istu voditi do izbora vijećnika koji će mijenjati predsjedavajućeg.

U izvršavanju nadležnosti iz prethodnog člana  ovog poslovnika, predsjedavajući Općinskog vijeća  vrši konsultacije sa zamjenikom predsjedavajućeg.

 

Član 24.

Funkcija predsjedavajućeg Općinskog vijeća  je volonterska, a može biti i profesionalna   o čemu  odluku donosi   Općinsko vijeće.

Funkcija zamjenika predsjedavajućeg Općinskog vijeća je volonterska.

 3. Sekretar Općinskog vijeća

 

Član 25.

Sekretar Općinskog vijeća:

 

–         pomaže predsjedavajućem Općinskog vijeća u pripremanju sjednica i organizovanju rada Općinskog vijeća i njegovih tijela

–         stara se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika i obezbjedjivanju uslova za rad klubova vijećnika,

–         prima inicijative i prijedloge Općinskom vijeću i daje ih na dalju obradu nadležnim organima i službama,

–         stara se o blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata koje je donijelo Općinsko vijeće i o dostavljanju zaključaka i vijećničkih pitanja nadležnim organima i službama,

–         stara se o obavljanju stručnih poslova za potrebe Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela,

–          vrši i druge poslove koje mu povjeri  predsjedavajući Općinskog vijeća i   Općinsko vijeće.

 

 4. Kolegij  Općinskog vijeća

 

Član 26.

U cilju unapređenja, efikasnosti i usklađivanja rada Općinskog vijeća  uspostavlja     se Kolegij  Općinskog vijeća  koga čine:

–         predsjedavajući  Općinskog vijeća,

–         predsjednici klubova vijećnika u Općinskom vijeću  i

–         sekretar Općinskog vijeća.

U radu Kolegija učestvuje Općinski načelnik.

 

Član 27.

    

     U okviru svojih prava i dužnosti Kolegij vrši sljedeće poslove:

–         koordinira aktivnosti u pripremi sjednica Općinskog vijeća,

–         utvrđuje prijedlog dnevnog reda za sjednice Općinskog vijeća,

–         osigurava saradnju Općinskog vijeća  i općinske uprave,

–         utvrđuje prijedlog Programa rada Općinskog vijeća  i prati njegovu realizaciju,

–         osigurava saradnju klubova vijećnika i radnih tijela Općinskog vijeća,

–         razmatra inicijative i prijedloge upućene Općinskom vijeću,

–         kao i druge poslove bitne za rad Općinskog vijeća.

 

Član 28.

     Kolegij radi u sjednicama.

Sjednice Kolegija održavaju se po potrebi, a najmanje jedanput između dvije sjednice Općinskog vijeća.

Sjednice Kolegija saziva i vodi predsjedavajući Općinskog vijeća, a u slučaju njegove spriječenosti njegov zamjenik.

Sjednicama Kolegija po pozivu predsjedavajućeg, ili na vlastiti zahtjev, mogu prisustvovati predstavnici općinskih službi.

Na sjednicama Kolegija vodi se skraćeni zapisnik.

Sekretar Vijeća je odgovoran za vođenje zapisnika na sjednicama Kolegija.

 

V – RADNA TIJELA OPĆINSKOG VIJEĆA

 

Član 29.

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti  Općinskog vijeća, za razmatranje nacrta i prijedloga odluka i drugih općih akata  Općinskog vijeća  i za pripremu i obavljanje drugih poslova za  Općinsko vijeće  obrazuju se stalna i povremena radna tijela.

Radna tijela Općinskog vijeća obavezno daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Općinsko vijeće  o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im aktom Općinskog vijeća  data u neposrednu nadležnost.

Članovi radnih tijela – vanjski saradnici imaju pravo na naknadu za svoj rad koja se utvrđuje posebnim aktom Općinskog vijeća.

Član 30.

Radno tijelo ima predsjednika, zamjenika predsjednika i određen broj članova.

Predsjednik radnog tijela:

–         organizuje rad radnog tijela,

–         saziva sjednice radnog tijela i predsjedava im,

–         predlaže dnevni red i potpisuje akte koje donosi radno tijelo,

–         sarađuje sa predsjednicima drugih radnih tijela,

–         vrši i druge poslove u skladu sa ovim Poslovnikom.

 

Član 31.

U radno tijelo  Općinskog vijeća mogu se imenovati i pojedini naučni, stručni ili javni radnici (vanjski članovi).

Član 32.

Radna tijela  Općinskog vijeća  mogu zauzimati stavove o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a usvajanje stavova vrši se većinom glasova prisutnih članova.

 

Član 33.

Radna tijela  Općinskog vijeća   mogu održavati zajedničke sjednice o pitanjima od zajedničkog interesa.

 

Član 34.

Sjednici radnog tijela može da prisustvuje i predlagač, odnosno predstavnik predlagača nacrta odnosno prijedloga odluke ili drugog općeg akta koje se razmatra, kao i druga lica koja imaju interes.

Načelnik ili predstavnik Općinskog načelnika može učestvovati u radu radnog tijela i kad on nije predlagač.

Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo predlagača neophodno, može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača, koji je dužan obezbijediti prisustvo svog predstavnika na sjednici radnog tijela.

 

Član 35.

Radna tijela obrazuju se prema stranačkom sastavu  Općinskog vijeća  u najvećoj  mogućoj mjeri.

Ukupan broj članova stalnih radnih tijela ne može biti veći od pet, izuzev Komisije za izbor i imenovanja čiji broj zavisi od broja političkih stranaka zastupljenih u Vijeću.

Prijedloge za članove radnih tijela podnosi Komisija za  izbor i imenovanje uz prethodnu konsultaciju sa klubovima vijećnika.

 

Član 36.

 

Vijeće obrazuje komisije, kao stalna radna tijela:

 

  1. Komisija za statut i propise,
  2. Komisija za budžet, finansije i ekonomska pitanja,
  3. Komisija za jednakopravnost spolova,
  4. Komisija za pritužbe građana, ljudska prava, vjerske slobode i praćenje Kodeksa ponašanja izabranih zvaničnika – vijećnika,
  5. Komisija za borbu protiv korupcije
  6. Komisija za mlade i
  7. Komisija za boračka pitanja.

 

Član 37.

Komisija za Statut i propise:

–           prati provođenje Statuta općine;

–           razmatra pitanja značajna za ostvarivanje Statuta općine i daje inicijativu za izmjene i dopune Statuta;

–           ispituje i dostavlja Općinskom vijeću mišljenje o prijedlozima za izmjene i dopune Statuta;

–           provodi javnu raspravu o prijedlozima izmjena i dopuna Statuta ili prijedlozima odluka, te obavještava Općinsko vijeće o rezultatima javne rasprave;

–           razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Općinsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom, Statutom i pravnim sistemom kao i u pogledu nomotehničke obrade, te Općinskom vijeću podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima i pravno-tehničkim ispravkama očiglednih grešaka u tekstu;

–           utvrđuje prečišćene tekstove odluka i drugih općih akata  Općinskog vijeća;

–           utvrđuje prijedlog teksta autentičnog tumačenja odluka i drugih općih akata koje donosi  Općinsko vijeće,

–         obavlja i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

 

Prijedlozi ove komisije koji su formulisani kao izmjene ili dopune odluke ili drugog općeg akta unose se u njen izvještaj i smatraju se njenim amandmanima na prijedlog.

 

Član 38.

            

Komisija za budžet, finansije i ekonomska pitanja:

–            razmatra nacrt i prijedlog budžeta općine;

–            prati provođenje izvršenja budžeta i odluka iz oblasti finansija;

–            razmatra odluke o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim novčanim obavezama općine;

–            razmatra izvještaj revizije;

–            razmatra izvještaj o poslovanju javnih preduzeća čiji je osnivač općina;

–            razmatra i druga dokumenta iz oblasti finansijskog poslovanja u skladu sa zakonom,

–   obavlja i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

 

Član 39.

   Komisija za jednakopravnost spolova:

–          promoviše jednakopravnost spolova;

–        razmatra pitanja u vezi sa ostvarivanjem jednakosti medju spolovima u Općini posebno u vezi sa unapredjenjem statusa žena u Općini;

–       razmatra predložene odluke i druge akte sa stanovišta ravnopravnosti spolova i sprečavanja diskriminacije žena;

–          razmatra prijedloge dokumenata i izvještaje institucija Općine koji se odnose na ostvarivanje jednakosti spolova i provodjenje platforme za akciju Pekinške deklaracije u cjelini, odnosno po pojedinim oblastima;

–          razmatra pripreme za učešće delegacije Općine na skupovima unutar Kantona i Države kada se razmatra  provodjenje  Pekinške deklaracije;

–          prati izbor i utiče na sastav radnih tijela Općinskog vijeća – komisija, kako bi se osigurala ravnopravnost spolova;

–          zalaže se da Općinsko vijeće donese Program mjera radi postizanja jednakosti spolova na općinskom nivou;

–          obavlja i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

 

Član 40.

 

Komisija za pritužbe građana, ljudska prava, vjerske slobode i praćenje Kodeksa  ponašanja izabranih zvaničnika – vijećnika:

–          razmatra prigovore, predstavke, žalbe  i prijedloge  građana, udruženja gradjana, institucija i organizacijaa koje se odnose na povrede ljudskih prava i gradjanskih sloboda od strane institucija i organizacija u nadležnosti općine i o tome izvještava  Općinsko vijeće i podnosioca, osim u slučajevima o kojima traje sudski postupak,

–          radi na slučajevima predstavki i žalbi koje se odnose na prava i dužnosti koje obavlja Općina i njeni organi i o tome obavještava podnosioca i Općinsko vijeće;

–          daje mišljenje o podnesenim prigovorima, predstavkama i prijedlozima,

–          razmatra pitanja u vezi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda utvrdjenih Ustavom i zakonskim aktima;

–          razmatra prijedloge koje dostave građani, uz obavještavanje podnosioca o ishodu;

–          prati provođenje zakona i drugih propisa koji se odnose na vjerske zajednice i vjerske slobode,

–          organizuje javno promovisanje Kodeksa ponašanja izabranih zvaničnika – vijećnika;

–          prati primjenu i ukazuje na pojave kršenja Kodeksa;

–          razmatra prijave za kršenje Kodeksa podnešene od strane vijećnika, gradjana, udruženja i drugih organizacija, djelujući savjetodavno u slučajevima kada je vijećnicima potrebno pojašnjenje kako bi izbjegli eventualno kršenje Kodeksa;

–          vodi postupak na osnovu prijava o  eventualnom kršenju Kodeksa i Općinskom vijeću predlaže sankcije protiv izabranih predstavnika – vijećnika koji izvrše povredu Kodeksa;

–          predlaže Općinskom vijeću izmjene i dopune Kodeksa u skladu sa zapažanjima Komisije, preporukama vijećnika, gradjana, udruženja gradjana i drugih organizacija,

–          obavlja i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

 

Član 41.

       Komisija za borbu protiv korupcije:

–          razmatra opća pitanja po oblastima u vezi sa izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata i u vezi sa tim prati rad izvršnih organa vlasti;

–          razmatra trošenje sredstava iz budžeta prema budžetskim korisnicima i od strane budžetskih  korisnika, prati raspolaganje javnim fondovima, drugim vidovima javne potrošnje, kao i raspolaganje sredstvima u javnim preduzećima, javnim ustanovama i preduzećima sa većinskim državnim kapitalom koji su u nadležnosti Općine;

–          saradjuje sa drugim državnim organima i sličnim tijelima u BiH, Federaciji BiH, kantonima i općinama, kao i medjunarodnim organizacijama i tijelima u okviru borbe protiv korupcije;

–          ukazuje Općinskom vijeću na pojave nezakonitog ili nesavjesnog korištenja sredstava u oblastima koje prate i podnose mišljenje i prijedloge Općinskom vijeću u ostvarivanju prava i dužnosti u okviru borbe protiv korupcije;

–          donosi program prevencije i godišnje programe i planove za ostvarivanje programa, te daje mišljenja o prijedlozima propisa i drugih akata od značaja za sprečavanje korupcije;

–          obavlja i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

 

Član 42.

  Komisija za mlade :

–       zalaže se za veće  učešće mladih u javnom životu na lokalnom nivou, kako bi iznijeli svoje ideje i inicijative i uticali na razvoj lokalne zajednice,

–          ostvaruje saradnju sa organizacijama mladih radi unaprijeđenja položaja mladih i učešća u javnom životu,

–          stara se o stipendiranju studenata,

–          stara se o sprečavanju upotrebe droge i ostalih poroka,

–          prati, utvrdjuje i ističe probleme mladih,

–          inicira izvršnoj vlasti da sačini dokument Plan akcije za mlade u kojem će se precizirati mjere i aktivnosti općine prema mladima,

–          inicira usvajanje dijela budžeta za mlade i prati njegovu realizaciju,

–          obavlja i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

 

Član 43.

Komisija za boračka pitanja:

–          prati položaj boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca;

–          ostvaruje saradnju sa organizacijama boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca;

–          predlaže Vijeću mjere za poboljšanje položaja boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca;

–          razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih akata koji se odnose na pitanja zaštite boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca,

–          obavlja i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

 

Član 44.

 

Općinsko vijeće obrazuje komisije i kao povremena radna tijela:

a)      Komisija za  odlikovanja  i općinska priznanja i

b)     Komisija za izbor i imenovanja.

 

Član 45.

Komisija za  odlikovanja  i općinska priznanja:

–          razmatra pitanja vezana za odlikovanja i općinska priznanja u nadležnosti Općinskog vijeća,

–          priprema prijedloge i obrazloženja za lica koja se predlažu za dobijanje odlikovanja i općinskih priznanja,

–          vodi proces unutar partijskih dogovora vezanih za dodjelu odlikovanja i općinskih priznanja

–          obavlja i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

 

Član 46.

  Komisija za izbor i imenovanja :

– razmatra pitanja vezana za izbor i imenovaanja, potvrđivanja i razrješenja u nadležnosti Općinskog vijeća;

–          priprema prijedloge za izbor i imenovanja, potvrđivanja ili razrješenje svih lica nosilaca funkcija koji su u nadležnosti Općinskog vijeća,

–          vodi proces unutar partijskih dogovora vezanih za izbor, imenovanje, potvrđivanje ili razrješenje nosilaca funkcija u nadležnosti Općinskog vijeća i

–          obavlja  i druge poslove određene propisima Općinskog vijeća.

  

Član 47.

Povremena radna tijela razmatraju pitanja iz nadležnosti Vijeća koja nisu kontinuirano predmet rasprave ili odlučivanja.

Povremena radna tijela obrazuju se zaključkom Vijeća.

Zaključkom iz prethodnog stava utvrđuje se broj, sastav, djelokrug poslova, dužina mandata, način rada i sredstava potrebna za rad povremenog radnog tijela.

 

Član 48.

 

     Općinsko vijeće može posebnom odlukom da imenuje i druga radna tijela – komisije.

Svi članovi radnog tijela – komisije iz stava  1. ovog člana imaju pravo na naknadu za svoj rad a koja je utvrđena posebnim aktom Općinskog vijeća.

 

VI – NAČIN RADA OPĆINSKOG VIJEĆA

 

     1. Program rada Općinskog vijeća

 

Član 49.

Općinsko vijeće   donosi Program rada Općinskog vijeća   za narednu  kalendarsku godinu najkasnije do kraja tekuće godine.

Program rada sadrži zadatke Općinskog vijeća  koji su u nadležnosti Općinskog vijeća, u skladu sa Ustavom, Zakonom i  Statutom Općine.

Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci  Općinskog vijeća, njihov  sadržaj i način izvršavanja,  nosioci poslova i zadataka, kao i rokovi za njihovo izvršenje.

 

Član 50.

Pripreme za izradu Programa rada provode predsjedavajući Općinskog vijeća  i sekretar Općinskog vijeća.

U pripremama za izradu Programa rada Općinskog vijeća predsjedavajući i sekretar pribavljaju prijedloge, sugestije i mišljenja o pitanjima iz nadležnosti  Općinskog vijeća  od  vijećnika, klubova vijećnika, radnih tijela Općinskog vijeća,  Općinskog načelnika, općinskih službi, javnih preduzeća, kao i od drugih subjekata za koje ocijene da mogu dati svoj doprinos.

Prijedlog Programa rada  Općinskog vijeća  utvrđuje Kolegij  Općinskog vijeća, a usvaja ga  Općinsko vijeće.

Općinsko vijeće  povremeno razmatra realizaciju Programa rada i poduzima odgovarajuće mjere za njegovo izvršavanje.

Program rada Općinskog vijeća  objavljuje se u „Službenim novinama općine Doboj Istok“.

Kolegij  Općinskog vijeća  podnosi godišnji izvještaj o realizaciji Programa rada  Općinskog vijeća.

 

    2. Sjednice Općinskog vijeća

 

Član 51.

Općinsko  vijeće  radi u sjednicama koje su otvorene za javnost, osim ako Kolegij vijeća ne utvrdi drugačije, a na osnovu procjene u datom momentu da sjednica nije za javnost.

Općinsko  vijeće  održava redovne, tematske, svečane i vanredne sjednice Vijeća.

Član 52.

     Redovne sjednice održavaju se najmanje jednom mjesečno, a po potrebi i češće radi raspravljanja i odlučivanja iz nadležnosti  Općinskog vijeća.

Tematska sjednica održava se po potrebi.

Vanredna sjednica se održava izuzetno u slučajevima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana, elementarnih nepogoda, epidemija i u sličnim vanrednim okolnostima.

Sjednica iz prethodnog stava može se sazvati mimo roka utvrđenog ovim poslovnikom, a njen dnevni red može se predložiti na samoj sjednici u skladu sa okolnostima koje nalažu sazivanje vanredne sjednice.

Svečane sjednice Općinskog vijeća  održavaju se u povodu:

–          1. marta – Dana nezavisnosti BiH,

–          10. marta  – Dana općine Doboj Istok

–          4.  jula  – Dana brigade

–          25. novembra – Dan državnosti BiH.

Svečana sjednica Općinskog vijeća može održati i po odluci Općinskog vijeća a na osnovu ukazane potrebe.

 

    3. Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnog reda

 

Član 53.

Vijeće radi u sjednicama koje se obilježavaju rednim brojem saziva Vijeća i rednim brojem sjednice Vijeća

Sjednice Općinskog vijeća  saziva predsjedavajući Općinskog vijeća, a u slučaju njegove spriječenosti njegov zamjenik.

Član 54.

       

       U slučaju odbijanja predsjedavajućeg da sazove sjednicu Općinskog vijeća  u roku od tri  dana  od dana prijema prijedloga o održavanju sjednice ili obaveza iz programa rada Općinskog vijeća, sjednicu može sazvati njegov zamenik, a ako to i on odbije, pod uslovima  koje obavezuju i predsjedavajućeg,  predsjedavajući  je obavezan da sazove kolegij.

Ako predsjedavajući i njegov zamjenik i to odbiju onda 1/3 vijećnika saziva kolegij Općinskog vijeća.

U slučaju iz prethodnog stava, Kolegij Općinskog vijeća će  odlučiti da li će kao prvu tačku dnevnog reda na narednoj sjednici staviti raspravu o odgovornosti    svih koji su bili obavezni sazvati sjednicu a nisu.

 

Član 55.

Poziv za sjednicu Općinskog vijeća  upućuje se u pravilu sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

Izuzetno, u hitnim slučajevima predsjedavajući  Općinskog vijeća  može sazvati sjednicu u kraćem roku, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.

Članovima  Općinskog vijeća  se s pozivom dostavlja prijedlog dnevnog reda, odgovarajući materijali i zapisnik sa prethodne sjednice.

 

Član 56.

Dnevni red sjednice predlaže predsjedavajući  Općinskog vijeća.

Dnevni red utvrdjuje se na početku sjednice.

Prijedlog dnevnog reda sjednice može se mijenjati.

Prijedlog za promjenu dnevnog reda mora se obrazložiti.

Prijedlog za promjenu dnevnog reda iznimno mogu podnijeti predsjedavajući Općinskog vijeća, Općinski načelnik,  klubovi vijećnika i svaki vijećnik.

 

Član 57.

O prijedlozima za izmjene dnevnog reda glasa se po redoslijedu kako su predloženi, a nakon toga u dnevnom redu.

Ovlašteni predlagač može prije usvajanja dnevnog reda skinuti materijal sa dnevnog reda o čemu se ne glasa.

Tokom sjednice ne može biti podnesen zahtjev za izmjenu dnevnog reda.

    

4. Kvorum

Član 58.

Kvorum svih sjednica  Općinskog vijeća  čini nadpolovična većina ukupnog broja vijećnika u  Općinskom vijeću.

Na osnovu utvrđene evidencije o pristutnosti vijećnika predsjedavajući konstatuje da postoji kvorum i o tome obavještava  Općinsko vijeće.

 

     5. Sudjelovanje u raspravi i održavanje

         reda na sjednicama

 

Član 59.

Sjednicom vijeća predsjedava predsjedavajući Općinskog vijeća.

Ako je predsjedavajući spriječen, sjednicom predsjedava zamjenik predsjedavajućeg, odnosno  vijećnik koga odredi  Općinsko vijeće.

 

Član 60.

Svi  vijećnici  imaju pravo i dužnost da učestvuju u njegovom radu i odlučivanju.

Na sjednici  Općinskog vijeća  mogu sudjelovati, ali bez prava odlučivanja, članovi radnih tijela  Općinskog vijeća, Općinski načelnik,  predstavnici općinskih službi za upravu, javnih preduzeća i ustanova,  ostala lica po pozivu  kolegija Općinskog vijeća.

 

Član 61.

Vijećnik, odnosno učesnik na sjednici  Općinskog vijeća  može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.

Prijave za riječ mogu da se podnose do završetka rasprave.

 

Član 62.

Predsjedavajući daje riječ  vijećnicima po redu kojim su se prijavili.

Ako  vijećanik želi da govori o povredi poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjedavajući mu daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog  vijećnika ne može trajati duže od pet minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje.

 

Član 63.

Vijećnik, odnosno učesnik u raspravi može da govori samo o pitanju o kome se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnog reda,  predsjedavajući će ga upozoriti da se drži dnevnog reda, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne drži dnevnog reda.

 

Član 64.

Vijećnik u raspravi može, u pravilu, da govori samo jedanput o jednoj tački dnevnog reda, s tim da taj govor može da traje najviše pet minuta.

Izuzetno od stava 1. ovog člana predsjednici klubova vijećnika imaju pravo po potrebi i do tri puta diskutovati  do 5 minuta ali samo u svrhu usaglašavanja stavova ukoliko Vijeće radi po principu klubova.

Pravo na repliku o istom pitanju u raspravi vijećnik može dobiti samo jedanput i to u pravilu do tri minute, a ispravka krivog navoda u trajanju od jedne minute.

Ako  vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netačno izložen i koji je povod nesporazumima ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjedavajući će dati riječ čim se završi govor onoga koji je izazvao potrebu ispravke, odnosno objašnjenja. Taj  vijećnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati duže od tri minuta.

Član 65.

Predsjedavajući može prekinuti  sjednicu  na prijedlog predsjednika kluba vijećnika kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konsultacije u klubu ili po vlastitoj procjeni.

O prekidu sjednice do 15 minuta odlučuje predsjedavajući  Općinskog vijeća, a duže od 15 minuta odobrava se većinom glasova prisutnih vijećnika.

Član 66.

Red na sjednici obezbjeđuje predsjedavajući.

U toku sjednice  vijećnici mogu napuštati sjednicu samo zbog neodložnih, ličnih potreba. Svako napuštanje i vraćanje na sjednicu  Općinskog vijeća  konstatuje se u zapisniku sa sjednice  Općinskog vijeća. Ukoliko se vijećnik ne vrati na sjednicu  Općinskog vijeća  u razumnom vremenskom trajanju, dužan je za narednu sjednicu  Općinskog vijeća  dostaviti pismeno izjašnjenje o razlozima napuštanja sjednice. Vijećniku čije se napuštanje sjednice ne prihvati kao opravdano neće se isplatiti pripadajuća naknada za prisustvo sjednici. Opravdanost napuštanja sjednice cijeni  Općinsko vijeće  prilikom usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice  Općinskog vijeća.

Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može opomenuti  vijećnika ili mu oduzeti riječ.

Opomena će se izreći onom vijećniku¸ koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog poslovnika.

 

Član 67.

   

      Predsjedavajući može narediti da se iz sale sa sjednice udalji svaki slušalac, građanin koji prati rad na sjednici ako narušava red.

 

Član 68.

Lica koja se za vrijeme sjednice nalaze u sali po službenom poslu, dužna su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg.

Ako predsjedavajući Općinskog vijeća¸ ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučiće o prekidu sjednice do 15 minuta a o nastavku rada sjednice odlučit će Kolegij Općinskog vijeća.

 

6. Tok sjednice

Član 69.

Prije prelaska na utvrđivanje dnevnog reda predsjedavajući  Općinskog vijeća  utvrđuje kvorum i daje kratka saopćenja u vezi sa radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

 

Član 70.

Predsjedavajući prije usvajanja dnevnog reda pita vijećnike da li imaju primjedbe na zapisnik sa prethodne sjednice  Općinskog vijeća.

O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se bez pretresa.

Nakon toga predsjedavajući konstatuje da je usvojen zapisnik uz eventualno usvojene primjedbe.

 

Član 71.

       

       Nakon usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice predsjedavajući Općinskog vijeća vijećnicima daje mogućnost da postave vijećnička pitanja.

 

Član 72.

Općinsko vijeće zatim usvaja dnevni red sjednice.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima, prema prihvaćenom dnevnom redu.

 

Član 73.

Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako je Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

 

Član 74.

Pretres počinje izlaganjem predstavnika predlagača ukoliko je to potrebno, a zatim predsjednika komisija  Općinskog vijeća, odnosno razmatranjem njihovog izvještaja.

 

 Član 75.

Pretres može biti opći i pretres o pojedinostima.

U toku općeg pretresa raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u vezi sa predmetom rasprave.

U toku pretresa o pojedinostima raspravlja se o predmetu po dijelovima ako se na sjednici tako odluči.

 

Član 76.

Predsjedavajući  Općinskog vijeća  zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

 

 

7. Odlučivanje

 

Član 77.

Za donošenje odluke potrebno je prisustvo većine članova Vijeća.

Ako predsjedavajući Vijeća sumnja da sjednici ne prisustvuje dovoljan broj članova Vijeća zatražit će prozivanje.

Prozivanje će se izvršiti za svaku sumnju o postojanju kvoruma.

Član 78.

Na sjednici Vijeća odlučuje se većinom glasova ukupnog broja članova Vijeća, ako zakonom, Statutom Općine ili ovim poslovnikom nije drugačije određeno.

Po završenom glasanju, predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja.

 

Član 79.

Glasanje je javno, osim ako je Statutom ili ovim poslovnikom drugačije određeno   i  vrši se dizanjem ruke, odnosno kartona sa brojem ili poimenično.

Glasanje dizanjem ruke, odnosno kartona sa brojem, vijećnici vrše tako što se na poziv predsjedavajućeg  Općinskog vijeća  izjašnjavaju ko je “ZA” prijedlog, ko je “PROTIV” prijedloga i da li se ko “UZDRŽAVA” od glasanja.

Poimenično glasanje vrši se kad predsjedavajući  Općinskog vijeća  ocijeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja ili kad sumnju u tačnost rezultata glasanja iskaže najmanje tri vijećnika ili Klub vijećnika.

Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki vijećnik izjašnjava “ZA” ili “PROTIV”, ili se “UZDRŽAVA” od glasanja.

Kad prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasali.

Prozivanje vrši sekretar  Općinskog vijeća.

 

Član 80.

Ako  Općinsko vijeće  odluči da se o određenom pitanju glasa tajno, formiraće Komisiju za tajno glasanje od tri člana koja će rukovoditi glasanjem i utvrditi rezultate.

Tajno glasanje vrši se glasačkim listićima.

Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na svaki listić otisnut je pečat  Općinskog vijeća.

Svaki vijećnik dobija glasački listić.

Predsjedavajući  Općinskog vijeća  daje objašnjenja o načinu glasanja.

Predsjedavajući  Općinskog vijeća  na osnovu izještaja komisije objavljuje rezultat glasanja i saopštava koliko je ukupno vijećnika glasalo, koliko od toga „za“ prijedlog, koliko „protiv“, koliko je „suzdržanih“ i koliko ima nevažećih listića, a zatim konstatuje da li je prijedlog o kome se glasalo usvojen.

 

8. Zapisnici

Član 81.

O radu na sjednici  Općinskog vijeća  vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o iznesenim prijedlozima i o donesenim odlukama i zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinim pitanjima.

Vijećnik  koji je na sjednici izdvojio mišljenje, može da traži da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.

O vođenju zapisnika brine se sekretar  Općinskog vijeća.

 

 

      Svaki  vijećnik  ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik a o   osnovanosti ovih primjedabi  odlučuje se na sjednici bez pretresa.

Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno o kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.

 

Član 83.

Zapisnik potpisuju predsjedavajući, sekretar  Općinskog vijeća  i zapisničar.

O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednica  Općinskog vijeća  stara se sekretar  Općinskog vijeća.

Svi tonski zapisi i zapisnici čuvaju se trajno u arhivi  Općinskog vijeća, a dostupni su na uvid javnosti.

 

Član 84.

Na sjednici  Općinskog vijeća  vrši se tonsko snimanje.

Tonski snimci čuvaju se u Općinskom vijeću i čine sastavni dio dokumentacije o sjednici Općinskog vijeća.

Svaki  vijećnik ima pravo da traži da se izvrši redakcija njegovog izlaganja, bez unošenja bitnih izmjena u tekstu i izostavljanja izraženih misli.

O ostvarivanju prava iz prethodnog stava stara se sekretar  Općinskog vijeća.

 

VII – AKTI VIJEĆA

 

     1. Vrste akata

 

Član 85.

U ostvarivanju svojih prava i dužnosti  Općinsko vijeće  donosi Statut, Poslovnik, pravilnike, odluke,  naredbe, budžet, završni račun, planove, programe, rezolucije, preporuke, smjernice, zaključke i rješenja  i usvaja izvještaj o izvršenju budžeta

Radna tijela  Općinskog vijeća  donose zaključke.

 

Član 86.

Odluka se donosi kao opći akt ostvarivanja prava i dužnosti  Općinskog vijeća, kao akt izvršenja zakona i kao akt utvrđivanja unutrašnje organizacije i reguliranja odnosa u Općini.

Odluka mora sadržavati pravni osnov na kome se zasniva.

 

 

 

Član 87.

Poslovnikom, pravilnikom i odlukom  se uređuje unutrašnja organizacija, rad i odnosi u  Općinskom vijeću.

Član 88.

Planove i programe  Općinsko vijeće  donosi radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa privrednog i društvenog razvoja u Općini.

 

Član 89.

Budžetom općine utvrđuju se prihodi i rashodi Općine, u skladu sa zakonom.

 

Član 90.

Rezolucijom se ukazuje na stanje, probleme i potrebe i utvrđuje politika koju treba sprovoditi u određenoj oblasti društvenog života.

 

Član 91.

Preporukom se zauzima stav  Općinskog vijeća  o pojedinim pitanjima i ukazuje na potrebu određenog ponašanja pravnih subjekata koji rade i djeluju na području općine Doboj Istok i organa uprave općine Doboj Istok.

 

Član 92.

Smjernicama se usmjerava rad Općinskog načelnika  kao izvršnog organa, službi za upravu, javnih ustanova i javnih preduzeća čiji je osnivač Općina.

 

Član 93.

         Zaključkom  Općinsko vijeće :

–            zauzima stavove, pokreće inicijative i izražava mišljenje o pitanjima o kojima je   raspravljalo,

–            daje suglasnost ili potvrđuje pojedine akte kada je to propisom određeno.

 

Član 94.

Rješenjem se rješava o pojedinačnim stvarima.

Član 95.

Naredbom se po ovlašćenju iz Zakona i drugih propisa, radi izvršavanja njihovih pojedinih odredaba, naređuje ili zabranjuje određeno postupanje u određenoj situaciji koja ima šire ili opće značenje.

 

 

 

 

 

2. Predlaganje i donošenje akata Vijeća

 

Član 96.

Inicijativa za donošenje akata odnosno za razmatranje pitanja iz nadležnosti  Općinskog vijeća  upućuje se predsjedavajućem  Općinskog vijeća  koji je dostavlja nadležnom radnom tijelu odnosno Općinskom načelniku.

Inicijativu iz prethodnog stava mogu pokrenuti vijećnici, mjesne zajednice, građani, privredna društva, ustanove i druga pravna lica u okviru svojih zakonskih ovlaštenja.

Inicijativa iz prethodnog stava podnosi se u pisanoj formi sa obrazloženjem.

Nadležno radno tijelo odnosno Općinski načelnik dužni su razmotriti inicijativu u roku od 30 dana i sa svojim stavom dostaviti  Općinskom vijeću.

Općinsko vijeće  na sjednici donosi zaključak kojim se inicijativa odbija ili prihvata i određuje način pripreme i nosioce izrade nacrta odnosno prijedloga akta.

Zaključak  Općinskog vijeća  iz prethodnog stava dostavlja se podnosiocu inicijative.

 

3. Prethodni postupak

 

Član 97.

Prije podnošenja nacrta odluke ili drugog akta predlagač može podnijeti teze za izradu odluke ili drugog akta, radi prethodne rasprave o potrebi donošenja tog akta, o osnovnim pitanjima koja treba urediti aktom i o načelima na kojima određena pitanja treba urediti aktom.

 

Član 98.

Općinsko vijeće  prethodno ocjenjuje da li će razmatrati teze za izradu odluke ili drugog akta ili će zaključkom obavezati predlagača da pripremi nacrt akta.

Ako  Općinsko vijeće  prihvati da razmatra teze za izradu akta, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja akta, načela na kojima treba da se akt zasniva i osnovna pitanja koja treba urediti tim aktom.

 

     4. Nacrt odluka i općih akata            

Član 99.

Općinski načelnik je nadležan za predlaganje i davanje preporuka u oblasti normativne djelatnosti  Općinskog vijeća.

Nacrt odluke ili općeg akta  Općinskog vijeća, može podnijeti svaki vijećnik, klubovi vijećnika i radna tijela  Općinskog vijeća.

Član 100.

Nacrt odluke ili općeg akta treba biti izrađen tako da se u njemu formulišu u vidu pravnih odredaba rješenja koja se predlažu. Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više varijanti.

Nacrt odluke ili općeg akta treba da sadrži obrazloženje u kome se navode: pravni osnov za donošenje, razlozi za donošenje, načela na kojima treba da se urede određena pitanja u odgovarajućoj oblasti, finansijska i druga sredstva potrebna za sprovođenje odluke ili općeg akta i način njihovog obezbjeđenja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja organa i organizacija koje su konsultovane u postupku pripreme nacrta.

Uz nacrt se podnosi potrebna dokumentacija.

Kad se nacrtom vrše izmjene i dopune odluke ili općeg akta, uz nacrt se dostavlja i tekst odredaba odluke ili općeg akta koji se mijenjaju, odnosno dopunjuju.

 

Član 101.

Nacrt odluke ili općeg akta dostavlja se predsjedavajućem u pisanoj formi i u elektronskoj formi (CD, disketa i sl.). Tekst u elektronskoj formi mora biti istovjetan tekstu materijala dostavljenog u pisanoj formi.

Predsjedavajući upućuje nacrt vijećnicima radi razmatranja u komisijama i klubovima vijećnika.

Nacrt predsjedavajući dostavlja i Općinskom načelniku radi davanja mišljenja u slučajevima kada načelnik nije podnosilac nacrta.

 

Član 102.

Nacrt odluke ili općeg akta može se pretresati na sjednici  Općinskog vijeća  u roku koji ne može biti kraći od sedam dana od dana dostavljanja vijećnicima.

 

Član 103.

Pretres nacrta odluke ili općeg akta može biti opći i pretres u pojedinostima.

U općem pretresu vijećnici iznose mišljenja o tome da li je potrebno donositi odluku ili opći akt, o načelima na kojima se nacrt zasniva i o potrebnim finansijskim sredstvima i njihovim izvorima.

U pretresu u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima u nacrtu.

 

Član 104.

Ako  Općinsko vijeće  ocijeni da nije potrebno da se odluka ili opći akt donese, zaključkom će odbiti nacrt.

Ako Komisija za statut i propise da mišljenje da nacrt nije u skladu sa Ustavom, zakonom ili Statutom Općine,  Općinsko vijeće  će prethodno zauzeti stav o tom mišljenju.

 

Član 105.

Po završenom pretresu Općinsko vijeće  zaključkom utvrđuje da prihvata nacrt i sa stavovima i primjedbama koje su dostavila radna tijela i vijećnici na sjednici  Općinskog vijeća, dostavlja ga podnosiocu.

 

Član 106.

Postupak donošenja odluke ili općeg akta obuhvata razmatranje nacrta i prijedloga odluke ili općeg akta.

 

    

 

 

5. Javna rasprava o nacrtu odluke

         ili općeg akta

Član 107.

Općinsko vijeće može prilikom razmatranja nacrta odluke ili općeg akta, ako ocijeni da je neophodno da se izvrši šira rasprava zainteresiranih organa, naučnih i stručnih institucija i građana, odlučiti da se nacrt stavi na javnu raspravu.

 

Član 108.

Ako odluči da nacrt odluke ili općeg akta stavi na javnu raspravu, Općinsko vijeće zaključkom utvrđuje sljedeće:

–            način objavljivanja nacrta,

–            određuje nosioca aktivnosti na organizovanju i vođenju javne rasprave,

–            obim i nivo javne rasprave,

–            potrebna finansijska sredstva i izvore sredstava za provođenje javne rasprave,

–            rok za provođenje javne rasprave,

–      način prikupljanja i obrade mišljenja i prijedloga iz javne rasprave.

 

Član 109.

Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi dostavlja se  Općinskom vijeću.

Predlagač odluke ili općeg akta dužan je da u pripremi prijedloga odluke ili općeg akta uzme u obzir primjedbe, prijedloge i mišljenja iz javne rasprave, kao i da obrazloži razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine od njih.

Općinsko vijeće će na istoj sjednici razmatrati izvještaj o provedenoj javnoj raspravi i prijedlog odluke ili općeg akta.

 

     6. Prijedlog odluke ili općeg akta

 

Član 110.

     Prijedlog za donošenje odluka i drugih akata Općinskog vijeća mogu podnijeti:

– svaki član  Općinskog vijeća,

– radna tijela  Općinskog vijeća  i

– Općinski načelnik.

 

Član 111.

 

Prijedlog odluke ili općeg akta podnosi se u obliku u kome se donosi.

Obrazloženje prijedloga sadrži, pored elemenata iz člana 100. stav 2. ovog Poslovnika, pitanja koja se prijedlogom rješavaju, objašnjenja važnijih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su izvršene u odnosu na nacrt, druge izmjene i dopune koje se predlažu, primjedbe i prijedloge na nacrt koji nisu prihvaćeni.

Na proceduru podnošenja, dostavljanja i rasprave o prijedlogu odluke ili općeg akta shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika koje se odnose na nacrt.

Prijedlog odluke ili općeg akta može se pretresati na sjednici  Općinskog vijeća po isteku roka od sedam dana od dana dostavljanja vijećnicima.

Podnosilac prijedloga odluke ili općeg akta i Općinski načelnik mogu do završetka pretresa predložiti  Općinskom vijeću da se pretres prijedloga odloži, o čemu  Općinsko vijeće odlučuje odmah.

Podnosilac prijedloga odluke ili općeg akta može do otvaranja pretresa povući prijedlog.

Član 112.

Po završenoj raspravi o prijedlogu akta, Općinsko vijeće može prijedlog akta usvojiti, odbiti ili vratiti predlagaču na doradu, odnosno ponovnu obradu.

Ako je prijedlog akta odbijen zbog toga što je ocijenjeno da nema uslova za donošenje akta ili potrebe za takvim aktom, prijedlog se može ponovo podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci, ako  Općinsko vijeće ne odluči drugačije.

Kad  Općinsko vijeće vrati prijedlog akta, daće odgovarajuće upute predlagaču u kom smislu treba akt dopuniti ili izmijeniti.

 

      7. Amandmani

 

Član 113.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga akta podnosi se u obliku amandmana.

Amandmane mogu podnositi ovlašteni predlagači akata.

Amandman na prijedlog akta podnosi se najkasnije tri dana prije dana određenog za održavanje sjednice  Općinskog vijeća, na kojoj će se raspravljati o donošenju akta.

Amandman mora biti podnesen u pisanoj formi i mora biti obrazložen.

 

Član 114.

      

Predsjedavajući  Općinskog vijeća dostavlja amandmane odmah po primitku predlagaču akta kao i Općinskom načelniku ako on nije predlagač, koji svoja mišljenja i prijedloge o amandmanima dostavlja  Općinskom vijeću, najkasnije do početka sjednice.

Izuzetno, vijećnik može podnijeti amandman i u toku rasprave o prijedlogu u pisanoj formi ili usmeno, kada predlagač mijenja prijedlog do zaključenja rasprave u toku same sjednice.

U slučaju da je amandman uložen na samoj sjednici  Općinskog vijeća,  vijećnici se prethodno izjašnjavaju da li će razmatrati tako uloženi amandman, a tek po njegovom formalnom prihvatanju se otvara rasprava o sadržaju amandmana.

Predlagač može mijenjati prijedlog akta sve do zaključenja rasprave o prijedlogu.

 

Član 115.

Ako amandman sadrži odredbu koja podrazumijeva angažman finansijskih sredstava, podnosilac amandmana je dužan ukazati na izvore ovih sredstava.

 

Član 116.

Općinski načelnik može podnositi amandmane do završetka rasprave i na prijedlog odluke ili općeg akta čiji on nije predlagač


Član 117.

Amandman podnosioca prijedloga odluke ili općeg akta i amandman drugog ovlaštenog predlagača sa kojim se podnosilac prijedloga saglasio postaje sastavni dio prijedloga odluke ili općeg akta.

Ako vijećnik zatraži da se Vijeće posebno izjasni o amandmanu sa kojim se podnosilac prijedloga odluke ili općeg akta nije saglasio, o tome amandmanu se glasa odvojeno.

 

 

     8. Donošenje odluka i općih akata

         po skraćenom postupku

Član 118.

Ako nije u pitanju složena i obimna odluka ili opći akt, podnosilac prijedloga može umjesto nacrta podnijeti prijedlog odluke ili općeg akta i predložiti da se prijedlog raspravlja po skraćenom postupku bez nacrta.

Prijedlog odluke ili općeg akta dostavlja se vijećnicima u roku koji ne može biti kraći od sedam dana od dana određenog za održavanje sjednice  Općinskog vijeća na kojoj će se raspravljati o prijedlogu.

Ako Općinsko vijeće ne prihvati da raspravlja o prijedlogu odluke ili općeg akta po skraćenom postupku, prijedlog će se raspravljati kao nacrt.

 

     9. Donošenje odluka i općih akata

         po hitnom postupku

 

Član 119.

Izuzetno, po hitnom postupku može se donijeti odluka ili drugi opći akt kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenjem tog akta u redovnom postupku mogle nastupiti štetne posljedice za društvene  interese  Općine.

 

Član 120.

Prijedlog za donošenje odluke ili općeg akta po hitnom postupku može podnijeti predsjedavajući Općinskog vijeća, Općinski načelnik i klubovi političkih stranaka, uz obrazloženje razloga hitnosti.

 

Član 121.

O prijedlogu za donošenje odluke ili općeg akta po hitnom postupku  Općinsko vijeće odlučuje kao o prethodnom pitanju u toku rasprave o dnevnom redu.

O prijedlogu se vodi rasprava, a  Općinsko vijeće može odlučiti da podnosilac prijedloga ili njegov zastupnik usmeno obrazloži razloge donošenja akta po hitnom postupku.

Ako prijedlog nije podnio Općinski načelnik, Općinsko vijeće će prije odlučivanja tražiti mišljenje Općinskog načelnika.

Ako  Općinsko vijeće usvoji prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku, prijedlog akta se unosi u dnevni red i o njemu se raspravlja i odlučuje na istoj sjednici.

Ako  Općinsko vijeće ne prihvati razloge za donošenje akta po hitnom postupku, o tome odlučuje zaključkom i obavještava predlagača da taj prijedlog akta podnese u redovnoj proceduri.

 

     10. Donošenje drugih akata Vijeća

 

Član 122.

Nacrt odnosno prijedlog budžeta i završnog računa budžeta Općine, utvrđuje Općinski načelnik na prijedlog resorne službe za upravu i sa obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom, dostavlja ih predsjedavajućem  Općinskog vijeća.

 

Član 123.

U postupku za donošenje akata iz prethodnog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje odluka i općih akata.

 

Član 124.

Donošenje rezolucija i preporuka vrši se po odredbama ovog poslovnika koje se odnose na donošenje odluka ili općih akata, s tim što se u postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje nacrt akta, a rok za razmatranje prijedloga ovih akata ne može biti kraći od sedam dana od dana dostavljanja vijećnicima.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, prijedlozi ovih akata mogu se podnositi i na samoj sjednici, ako za to postoji neodložna potreba.

 

     11. Postupak za davanje autentičnog

           tumačenja odluke

 

Član 125.

      

       Autentično tumačenje je opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe odluke ili drugog akta Općinskog vijeća.

Autentično tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odredbe odluke ili drugog akta Općinskog vijeća za koju se to  tumačenje daje.

 

Član 126.

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja odluke ili drugog akta Općinskog vijeća mogu podnijeti građani, političke organizacije i udruženja građana, državni organi, preduzeća, ustanove i druge organizacije i zajednice.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluke ili drugog akta Općinskog vijeća  mogu podnijeti ovlašteni predlagači odluka.

 

Član 127.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluka podnosi se predsjedavajućem Općinskog vijeća i mora biti obrazložen.

Predsjedavajući Općinskog vijeća upućuje prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluka Komisiji za Statut i propise.

Komisija utvrđuje prijedlog teksta autentičnog tumačenja.

 

Član 128.

O prijedlogu teksta autentičnog tumačenja odluke odlučuje  Općinsko vijeće.

Doneseno antentično tumačenje ne može se mijenjati niti dopunjavati.

U postupku za davanje autentičnog tumačenja odluke shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje akata.

 

Član 129.

Autentično tumačenje odluke objavljuje se „Službenim novinama općine Doboj Istok».

 

     12. Prečišćen tekst odluka i općih akata

 

Član 130.

Ako je odlukom ili općim aktom određeno da Komisija za propise utvrđuje prečišćen tekst odluke ili općeg akta (u daljem tekstu: prečišćen tekst akta), prijedlog prečišćenog teksta akta izrađuje sekretar Općinskog vijeća i dostavlja ga Komisiji za Statut i propise.

Član 131.

Komisija za Statut i propise na sjednici utvrđuje prečišćen tekst odluke ili općeg akta.

Prečišćen tekst odluke ili općeg akta sadrži integralni tekst akta čiji se prečišćen tekst utvrđuje.

 

Član 132.

Prečišćen tekst akta se primjenjuje od dana objave u „Službenim novinama“ Općine Doboj Istok, a važnost njegovih pravnih odredaba utvrđena je u aktima koji su obuhvaćeni prečišćenim tekstom akta.

Kad se nakon objavljenog prečišćenog teksta akta Općinskom vijeću predloži izmjena ili dopuna akta, izmjene i dopune predlažu se na odnosne odredbe u prečišćenom tekstu akta s navođenjem broja službenog glasila općine u kojem je objavljen prečišćen tekst akta.

Na isti način se postupa kada je utvrđen novi prečišćen tekst akta, s tim što se naznačava da se radi o novom prečišćenom tekstu.

 

     13. Ispravke u odluci ili općem aktu

Član 133.

Ispravke štamparskih grešaka u objavljenom tekstu odluke ili općeg akta Općinskog vijeća, poslije sravnjavanja sa izvornikom, daje sekretar Općinskog vijeća.

 

14. Potpisivanje i objavljivanje akta

 

Član 134.

Akte koje donosi Općinsko vijeće potpisuje predsjedavajući  Općinskog vijeća, a u slučaju njegove odsutnosti zamjenik predsjedavajućeg.

Izvornikom odluke ili drugog općeg akta smatra se tekst koji je usvojen na sjednici Općinskog vijeća.

Na izvornike odluke ili drugog općeg akta stavlja se pečat  Općinskog vijeća.

Izvornici iz prethodnog stava čuvaju se u arhivi  Općinskog vijeća.

Akte koje donose radna tijela Općinskog vijeća, potpisuju predsjednici tih radnih tijela.

 

Član 135.

Odluke i drugi opći akti  Općinskog vijeća obavezno se objavljuju u „ Službenim  novinama“ općineDoboj Istok, odnosno na oglasnoj ploči Općine, ako se za to ukaže potreba.

 

VIII – IZBOR, IMENOVANJA I RAZRJEŠENJA

 

1. Kandidacioni postupak

Član 136.

Kandidate za izborne funkcije predlaže Komisija za izbor i imenovanje uz konsultaciju sa predstavnicima političkih stranaka koje imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću.

 

Član 137.

Komisija za izbor i imenovanja prvo konstatuje da li postoji međustranački sporazum o određenim kandidatima onih stranaka koje srazmjerno broju mjesta u  Općinskom vijeću obezbjeđuju natpolovičnu većinu.

Pod sporazumom se podrazumijevaju saglasne izjave ovlaštenih stranačkih predstavnika podnesene pismeno ili date usmeno na sjednici Komisije.

Kandidate utvrđene na osnovu međustranačkog sporazuma Komisija predlaže Općinskom vijeću.

 

Član 138.

Ako nema međustranačkog sporazuma iz prethodnog člana, Komisija utvrđuje prijedlog kandidata uvažavajući zastupljenost političkih stranaka u Općinskom vijeću.

 

     2. Izborni postupak

Član 139.

Općinsko vijeće vrši izbor predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg  Općinskog vijeća tajnim glasanjem, ukoliko  Općinsko vijeće ne odluči drugačije.

 

Član 140.

Tajno glasanje vrši se putem glasačkih listića. Glasački listići su jednake veličine, iste boje i oblika, a svaki je ovjeren pečatom  Općinskog vijeća.

Član 141.

Glasanje se vrši zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata za kojeg se glasa, a u slučaju opoziva, odnosno razrješenja, zaokruživanjem riječi “Za opoziv” ili “Protiv opoziva”, odnosno riječi “Za razrješenje” ili “Protiv razrješenja”.

Glasački listić, na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira, smatra se nevažećim.

Nevažeći je i nepopunjen glasački listić, potpisan glasački listić, kao i listić iz kojega se ne može sa sigurnošću utvrditi rezultat glasanja.

 

Član 142.

Nakon što su svi prisutni  vijećnici  predali glasačke listiće i pošto predsjedavajući  Općinskog vijeća objavi da je glasanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasanja u sali u kojoj se održava sjednica.

Rezultat glasanja utvrđuje komisija koju imenuje  Općinsko vijeće.

Za predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg  Općinskog vijeća izabrani su kandidati koji dobiju većinu glasova od ukupnog broja  vijećnika.

Ako ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova, glasanje će se ponoviti za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

Ako i u ponovljenom glasanju dva kandidata ne dobiju potrebnu većinu, ponavlja se cijeli izborni postupak sa novim kandidatima.

Predsjedavajući Općinskog vijeća objavljuje rezultate glasanja.

 

Član 143.

     Javno glasanje se vrši dizanjem ruke.

 

 

  3. Imenovanja i razrješenja

 

Član 144.

O prijedlogu za imenovanje glasa se za svakog kandidata posebno.

Izuzetno od prethodnog stava kod izbora radnih tijela Općinskog vijeća, osim kada se imenovanje vrši radi izmjena i dopuna sastava tih tijela, glasa se za listu u cjelini.

Ukoliko se sa liste ospori imenovanje pojedinog kandidata, za tog kandidata se glasa odvojeno.

 

Član 145.

Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na izbor, odnosno imenovanje, shodno se primjenjuju i na postupak razrješenja.

 

     4. Smjenjivanje, opoziv i ostavka

Član 146.

Funkcioner kojeg bira ili imenuje  Općinsko vijeće može biti smijenjen sa dužnosti ako ne vrši tu dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom i u okviru datih ovlaštenja.

 

  Član 147.

        Funkcioner kojeg bira ili imenuje  Općinsko vijeće može biti opozvan sa dužnosti u skladu sa zakonom ako je ne obavlja savjesno, odgovorno ili dovoljno uspješno.

 

Član 148.

    

        Kada funkcioner podnese ostavku, predsjedavajući  Općinskog vijeća obavještava Komisiju za izbor i imenovanje radi davanja mišljenja o ostavci.

Predsjedavajući  Općinskog vijeća ostavku funkcionera dostavlja vijećnicima zajedno sa pribavljenim mišljenjem iz prethodnog stava.

 

Član 149.

Općinsko vijeće razmatra ostavku funkcionera i može odlučiti da je uvaži prihvatajući razloge navedene u njenom obrazloženju ili da je ne uvaži ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti podnosioca ostavke.

Ako Općinsko vijeće prihvati razloge navedene u obrazloženju ostavke, donijet će odluku o razrješenju funkcionera kojeg je izabrala, odnosno imenovala.

Ako ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti,  Općinsko vijeće će sprovesti postupak za smjenjivanje ili opoziv funkcionera koji je podnio ostavku.

 

IX – ODNOSI VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA

 

1. Opće odredbe

Član 150.

Općinski načelnik prisustvuje sjednicama  Općinskog vijeća i predstavlja izvršnu vlast i općinsku upravu.

Međusobni odnosi Općinskog vijeća i Općinskog načelnika zasnivaju se na principima međusobnog uvažavanja i saradnje, uz pojedinačnu odgovornost za ostvarivanje vlastitih nadležnosti  i zajedničku odgovornost za funkcionisanje i razvoj Općine.

 

Član 151.

Općinski načelnik po svojoj inicijativi ili na zahtjev  Općinskog vijeća izvještava  Općinsko vijeće o svom radu, sprovođenju politike koju je utvrdilo  Općinsko vijeće u cjelini ili za pojedine oblasti društvenog života, o izvršavanju općih i drugih akata  Općinskog vijeća o sprovođenju zakona, o stanju i razvoju u svim ili pojedinim oblastima društvenog života i društvenih odnosa, te o drugim pitanjima.

 

Član 152.

Općinski načelnik najmanje jednom godišnje podnosi godišnji izvještaj o svom radu, kao i radu općinskih službi.

Općinsko vijeće može u svako doba od Općinskog načelnika zatražiti podnošenje periodičnih i posebnih izvještaja o njegovom radu, kao i izvještaja o radu pojedinih općinskih službi.

Izvještaj o radu Općinskog načelnika razmatra se na sjednici i o tome  Općinsko vijeće donosi zaključak.

 

Član 153.

Rasprava o radu i odgovornosti Općinskog načelnika može se zaključiti:

–          zauzimanjem stavova o radu načelnika i njegovoj odgovornosti,

–          donošenjem zaključaka, kojima se utvrđuje obaveza načelnika i daju smjernice za njegov rad u vezi sa sprovođenjem utvrđene politike, odluka i drugih akata  Općinskog vijeća i izvršavanju zakona,

–          donošenjem odluka kojima se utvrđuju obaveze načelnika u vezi s poduzimanjem određenih mjera, podnošenjem izvještaja ili prijedloga akata, ili s dostavljanjem informativnog ili drugog materijala,

–          postavljanjem pitanja povjerenja načelniku u skladu sa Izbornim zakonom BiH,

–          zaključkom o inicijativi za opoziv načelnika u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

 

 

2. Vijećnička pitanja

Član 154.

Vijećnici imaju pravo postavljati vijećnička pitanja Općinskom načelniku i bilo kojoj općinskoj službi i institucijama koje vrše javna ovlaštenja iz općinske nadležnosti.

Vijećnička pitanja se odnose na informacije, činjenice, situacije ili saznanja o radu iz djelokruga Općinskog načelnika i općinske uprave te ostalih nosilaca javno-pravnih ovlaštenja iz općinske nadležnosti.

Član 155.

Na sjednici  Općinskog vijeća se može (u pravilu) na početku sjednice izdvojiti najduže do 60 minuta za vijećnička pitanja (vrijeme pitanja), kojem obavezno prisustvuje Općinski načelnik i rukovodioci općinskih službi.

Jedan vijećnik može na jednoj sjednici postaviti najviše dva vijećnička pitanja.

 

Član 156.

Vijećničko pitanje se postavlja usmeno i podnosi predsjedavajućem u pisanoj formi, a on ga prosljeđuje Općinskom načelniku ili subjektu kojem je upućeno.

Na postavljena vijećnička pitanja Općinski načelnik odnosno nadležan organ odgovor može dati usmeno na samoj sjednici Vijeća ili ako vijećnik izričito traži u pismenom obliku za narednu sjednicu Vijeća.

Član 157.

Ukoliko vijećnik nije zadovoljan dobivenim odgovorom, može postaviti novo pitanje  nakon čega se daje novi odgovor.

Nakon drugog odgovora predsjedavajući zaključuje razmatranje tog pitanja.

 

Član 158.

Odgovor, u pisanoj formi u pravilu, dostavlja se predsjedavajućem u roku od 15 dana, a taj rok ne može biti duži od 30 dana.

Predsjedavajući dostavlja odgovor vijećniku na prvoj narednoj sjednici  Općinskog vijeća.

 

 

 

3. Interpelacija

Član 159.

 

      Pod interpelacijm u ovom Poslovniku se podrazumijeva pravo svakog vijećnika da preko Općinskog vijeća vrši kontrolu  nad radom izvršne vlasti.

Najmanje 1/3 vijećnika u  Općinskom vijeću može podnijeti interpelaciju za raspravljanje određenih načelnih pitanja u vezi sa radom Općinskog načelnika i općinskih službi, na provođenju utvrđene politike i zakona i općinskih propisa.

Interpelacija se podnosi u pisanoj formi Općinskom vijeću i mora biti potpisana od svih podnosilaca.

 

Član 160.

Interpelacijom se može tražiti da Općinski načelnik pripremi Odluku ili drugi opći akt ili da poduzme određene mjere u određenoj oblasti iz svoje nadležnosti.

Interpelacija se dostavlja Općinskom načelniku.

 

Član 161.

Općinski načelnik dužan je dostaviti pisani izvještaj povodom interpelacije Općinskom vijeću u roku od 30 dana.

Predsjedavajući dostavlja izvještaj Općinskog načelnika svim vijećnicima i stavlja ga na dnevni red prve naredne sjednice.

Ukoliko Općinski načelnik ne podnese izvještaj u roku iz stava 1. ovog člana, interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice  Općinskog vijeća po isteku roka.

 

 

Član 162.

Općinsko vijeće razmatra interpelaciju na način što predsjedavajući daje riječ predstavniku podnosilaca interpelacije da obrazloži inicijativu.

Nakon obrazloženja predsjedavajući daje riječ Općinskom načelniku da obrazloži izvještaj, odnosno da odgovori na interpelaciju ukoliko izvještaj nije dostavljen.

Poslije izlaganja Općinskog načelnika svaki vijećnik može govoriti u trajanju do pet minuta, a to pravo ima i Općinski načelnik.

Predsjedavajući zaključuje raspravu kada ocijeni da je interpelacija raspravljena.

Općinsko vijeće po završenju rasprave o interpelaciji može donijeti rezoluciju ili preporuku.

U slučaju važnijih pitanja koja se tiču politike općine u određenoj oblasti, izvršavanja zakona i općinskih propisa, Općinsko vijeće može glasati o odgovornosti Općinskog načelnika ili drugog ovlaštenog lica.

X – ODNOS VIJEĆA PREMA POLITIČKIM

         STRANKAMA I UDRUŽENJIMA GRAĐANA

 

Član 163.

 

U ostvarivanju svojih Statutom i zakonom utvrđenih prava, obaveza i odgovornosti, Vijeće sarađuje sa političkim strankama i udruženjima građana koji djeluju na području općine.

 

 

 

Član 164.

Kad se na Vijeću raspravljaju pitanja značajna za općinu u cijelini, Vijeće će inicirati dogovor o tim pitanjima sa političkim strankama i udruženjima građana, a putem svojih radnih tijela, Kolegija i klubova vijećnika.

 

Član 165.

U ostvarivanju konkretnih aktivnosti Vijeće može zatražiti mišljenja, prijedloge i sugestije od političkih stranaka i udruženja građana.

 

Član 166.

U slučaju kad političke stranke, odnosno udruženja građana neposredno pokrenu inicijativu, podnesu prijedog ili mišljenje za rješavanje pitanja iz nadležnosti Vijeća,           Vijeće je dužno da o tim inicijativama, prijedlozima i mišljenjima zauzme stav i da o svom stavu obavijesti političku stranku ili udruženje građana.

 

 

 

XI – JAVNOST U RADU VIJEĆA

 

 

Član 167.

Rad Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela je javan, osim ako  Općinsko vijeće drugačije ne odluči.

Općinsko vijeće obezbjedjuje javnost rada blagovremenim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.

 

Član 168.

Materijali  Općinskog vijeća i radnih tijela povjerljive prirode nisu dostupni javnosti.

 

Član 169.

Podaci koje  vijećnik sazna na sjednici  Općinskog vijeća ili radnih tijela koja se održavaju bez prisustva javnosti takođe su povjerljive prirode.

 

Član 170.

Na sjednici  Općinskog vijeća i radnih tijela može se odlučiti da se o određenim pitanjima raspravlja bez prisustva javnosti.

Član 171.

Ovlašteni predstavnici sredstava javnog informisanja imaju pravo prisustvovati sjednici  Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.

 

 

 

Član 172.

Općinsko vijeće i njegova radna tijela mogu odlučiti da putem sredstava javnog informisanja daju službena saopćenja.

O davanju službenog saopćenja odlučuje organ iz prethodnog stava.

Tekst saopćenja usvaja se na sjednici.

 

Član 173.

Konferencija za štampu o pitanjima iz nadležnosti  Općinskog vijeća održava se kad to odluči  Općinsko vijeće, a usaglašene stavove ili saopćenja Općinskog vijeća iznosi predsjedavajući.

Općinsko vijeće određuje i svog predstavnika koji će održati konferenciju za štampu.

 

 

 

XII – OSTVARIVANJE SARADNJE SA ZAKONODAVNIM

          TIJELIMA  TUZLANSKOG  KANTONA, FEDERACIJE BiH

          I BOSNE I HERCEGOVINE

 

Član 174.

Općinsko vijeće će ostvarivati saradnju sa zakonodavnim tijelima  Tuzlanskog kantona, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine u skladu sa kantonalnim Ustavom i ustavima Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine.

 

XIII – RAD VIJEĆA U VRIJEME VANREDNIH OKOLNOSTI,

RATNOG STANJA ILI U SLUČAJU NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI

 

Član 175.

Općinsko vijeće  u vrijeme vanrednih okolnosti, ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne okolnosti nastavlja sa radom u skladu sa Ustavom, zakonom, Statutom i drugim propisima.

Na rad i organizaciju Općinskog vijeća  u uvjetima iz prethodnog stava primjenjuje se ovaj poslovnik, ako Statutom ili drugim aktom  Općinskog vijeća  nije drugačije određeno.

 

XIV – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

 

Član 176.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje da važi Poslovnik  Općinskog vijeća  objavljen u „Službenim  novinama općine  Doboj Istok“  broj:  1/05.

Član 177.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana o dana objavljivanja u „Službenim  novinama“ općine Doboj Istok.

 

 

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON

OPĆINA DOBOJ ISTOK

OPĆINSKO VIJEĆE

Broj: 02-05-2050/09

Datum,29.10.2009.godine

 

 

O b r a z l o ž e n j e

I  – PRAVNI OSNOV

 

Pravni osnov za donošenje Poslovnika sadržan je u odredbama člana 17. Statuta općine Doboj Istok («Službene novine općine Doboj Istok», broj 05/08), gdje je utvrdjeno da je  Općinsko vijeće nadležno da donosi odluke i druge opće akte .

 

II  – RAZLOZI ZA DONOŠENJE

 

Općinsko vijeće Doboj Istok je  na  sjednici održanoj dana  27.06.2008.godine  usvojilo Statut Općine, koji je usaglašen sa odredbama  Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine («Službene novine FBiH», broj 49/06).

 

U članu 17. tačka 29. Statuta Općine se navodi da Općinsko vijeće u okviru svoje nadležnosti donosi Poslovnik o svom radu.

U članu 16. Statuta se navodi da prava i dužnosti općinskih vijećnika utvrdjuju se Poslovnikom Vijeća a u članu 22. da se organizacija i način rada Općinskog vijeća detaljnije uredjuju Poslovnikom Vijeća.

 

Općinsko  vijeće Doboj Istok je na četvrtoj redovnoj sjednici, koja je  održana dana 26.02.2009.godine, donijelo Odluku o  pristupanju  izradi novog Poslovnika o radu Općinskog vijeća Doboj Istok.

U članu 1.navedene Odluke se navodi:

“Pristupa se izradi novog Poslovnika o radu Općinskog Općinskog vijeća Doboj Istok radi usaglašavanja istog sa novim Statutom općine Doboj Istok“ a u  članu 2.:“ Tekst za izradu novog Poslovnika o radu Općinskog vijeća Doboj Istok izradit će Komisija za izradu Poslovnika o radu Općinskog vijeća Doboj Istok koju će imenovati Općinsko vijeće.“

 

        Na    redovnoj sjednici održanoj   dana  31.03.2009.godine  Općinsko  vijeće je donijelo rješenje  o imenovanju  Komisije za   izradu Poslovnika o radu Općinskog vijeća Doboj Istok.  U Komisiju za    izradu  Poslovnika o radu Općinskog vijeća Doboj Istok  imenovani  su:  Ibrahim Jahić Čiko, predsjednik ,  te  članovi  Halil Mujić,  Sajib Mešić,  Safet Mujkić,  Hazim Osmić,  Ifeta Karić i Omer Hadžić.

Zadatak  Komisije je da uradi  prijedlog Poslovnika o radu Općinskog vijeća Doboj Istok, koji će biti u saglasnosti sa novim Statutom i da isti dostavi  Općinskom vijeću na usvajanje.

Komisija za izradu Poslovnika je utvrdila  prijedlog Poslovnika o radu Općinskog vijeća Doboj Istok i isti Vam dostavlja.

Imajući u vidu naprijed navedeno  predlažemo da Općinsko vijeće usvoji Poslovnik o radu Općinskog vijeća Doboj Istok u predloženom tekstu.

 

 

Komisija za izradu Poslovnika